Sunday, July 11, 2010

Vosavosa Vakatani - Translating English Sentences into Fijian.

Here we will be lookinbg at how to translate English sentences into Fijian.


Today was a very hot day - Katakata sara ga na siga nikua.

The food was delicious - Kana vinaka sara ga na kakana.

When are you living for Fiji? - Gauna cava ko na lako kina i Viti?

Bye - Moce.

I am going to bed now - Au sa na lako lai moce.

Can I go to my friends house - Au rawa ni lako ena vale ni noqu i tokani.

I am so thirsty - Au sa karamaca sara ga.

Wheres the car - Ivei na motoka.

I love you - Au domoni iko

I hate you - Au sevaki iko

Can we be friends - Iko via noqu i tokani

Wheres your shoes - Ivei na nomu vava

I am going to town tomorrow - Au na lako i taoni ni mataka.

Where is my bed - Ivei na noqu loga.

I love this place - Au taleitaka na vanua oqo.

I am shy - Au madua

Lets go to church - Tou lako i vale ni lotu

Where is the food - I vei na kakana

Lets go swimming with the locals - Tou lako lei silisili kei ira na i taukei.

Lets go and watch movie tonight - Tou lako lei sara yalalo bogi nikua.

Please help me - Kerekere mo ni vukei yau mada.

Whats your name - Ko cei na yacamu

Where are you from - Iko mai vei

Bye guys, I am going home - Dou moce, au sa lako i vale.

Translating English into Fijian Part 1

Many English words can be translated into Fijian. Even though Fiji itselfs national language is English but learning a few Fijian words would surprise the 'i-taukei' or native fijians. Remember that pronounciation has to be clear and some fijian words can mean more then one thing! So be careful when to use it and how to use it.
Lets begin:) The pronounciation is in brakets.

I am from - Ko yau mai (Co/Yah-U/Mài)
New Zealand - Niusiladi (New/See/Lah/Dee)
Australia - Ausiterelia (Ou-Say/Ter/Reh/Lee-yah)
America - Mereke (Meh/Ray/Cay)
England - Igiladi (E/Ngi/Lah-Dee)
Germany - Jamani (Jar/My/Knee)
Japan - Japani (Jar/Pie/Knee)
Today - Nikua (Knee/Coo/Wah)
Bus - Basi (Bar/See)
Toilet/Washroom - Vale lailai (Vah/Lay-Lie-Lie)
Restaurant - Vale ni kana (Vah/Lay/Knee/Car/Nah)
Sun - Siga (See/Nga)
Moon - Vula (Voo/Lah)
Police - Ovisa (Oh/Vee/Sar)
Theif - Dau Butako (Dar-u/Buh/Tar/Co)
Smile - Dredre (Drey-Drey) - Y is silent!
Rain - uca (U/The)
Play - Qito (Ngqe/Toh)
Man - Turaga (Too/Rah/Nga)
Women - Marama (Mah/Rah/Mah)
House - Vale (Vah/Lay)
Food - Kakana (Car/Car/Nah)
Come here - lako mai ike (Lah/Co-my/e-cay)
Night club - Vale ni danisi (Vah/Lay-knee/Dah/Knee/See)
Hospital - Valenibula (Vah/Lay/Knee/Boo/Lah)
Car - motoka (motor/car)
Beach - matasawa (Mah/Tar/Sar/Wah)

Please look at the pronounciation first before saying the word to avoid confusion. Remeber if you say it different then it could lead to another meaning. Because many of the fijian vocabs of the same word may mean 2 or more different things depending on the sentence.

Monday, May 31, 2010

Vula Vakaviti Tiseba (Fijian Month: December)

Diseba – Vulainuqalailai.

E vanua, bulabula tiko na were, keli na uvi taumada, vakabibi na vurai. Tei na vurai. Matua na uto. Dreu na maqo, kavika, dawa, vainaviu. Se na nuqanuqa, sinukakala, sekoula - senikau ni siga ni sucu. Dreu na misimisi. Mai baravi, se na sinu, sucu na bulubulu (luveniqio), kata na qio. Kata tale ga na namu. Sa ya na lairo me lai dere neke, vakabibi na lairo vula. Vakasucu na gogo (toko), laukana na kena yaloka.

Mai wai, toni na wea, coko ena ba na ki, nuqa, cucu, tanabe, cebe (kaikai). Vakaluveni na keteleka, saqa, walu, ika lelevu. E so na vanua sa ta tale kina

December - people know its December when there mosquitoes around and can be seen in numbers.

दिसमबर-लोग जानते हैं कि जब वहां मच्छर अपने आस-पास दिसम्बर में देखा जा सकता और संख्या के होते हैं ।

Vula Vakaviti Noveba (Fijian Month: November)

Noveba – Vulaibalololevu

Tau na uca ni talatalaci ni vulaisiga. E vanua, dolo tiko na uvi, vakadataki, tubu na kena icadrai. Matua na uto, maqo, kavika, dreu na vainaviu. Se na dawa kei na vutu, bobota na sinu. Dreu na misimisi.

Qeu na lairo, momona na qari.

Mai wai, sa tekivu na cocoka - levu na saqa, walu, ika lelevu. Toni na wea, sobu na ba, coko kina na ki, tovisi, voivoi, deu. Ta na balolo.

November - people know its November when pineapples turn yellow, rippened and mangoes start to grow on trees.

नवंबर-लोग जानते हैं और बारी जब उसके नवंबर, पीले, "rippened" (पका हुआ) शुरू करने और आम पेड़ों पर बढना चाहिए ।

Vula Vakaviti Okotova (Fijian Month: October)

Okotova – Vulaibalololailai

E vanua, sa oti na tei uvi. Tei tiko na dalo, kawai, via. Matua mai na uto. Tubu na borosousou kei na cagolaya. Se tiko na buaniviti kei na makosoi, vua na misimisi, sovusovu na tavola. Se tale ga na daiga (daga, dedega, marevo, kanikani, yabiasa).

Era yaco mai vakalevu na dilio kei na batikaciwa. Vakadreti rawa na vale, ni voleka na vulaicagilaba.

Tekivu na vati ba kei na tali wea. E so na vanua sa ta ba balolo lailai.

October - people know its October when the Breadfruit tree bare fruit.

अक्तूबर-लोग जानते हैं कि जब अपने अक्तूबर वृक्ष पैराथिमारम अपनी फल प्रकट करना ।

Vula Vakaviti Seviteba (Fijian Month: September)

Sepiteba – Vulaivavakada

E vanua, tei tiko na yabaki levu, vakadataki na uvi sa kadre, ti sobu na lewena. Tei na dalo me iyavoi ni were. Tei oti ga na yabaki, tekivu na veitiqa. Tei na kawai.

Levu na senikau - se na moli, maqo, drala, buaniviti, mokosoi, wadamu, sola na via. Votu na uto.

Era yacoyaco tale mai na dilio kei na batikaciwa.
Mai wai, vakaluveni tiko ga na kasala, kawakawa. Levu na yate ni veata. E so na vanua sa ta kina na balolo.

September - people know its September when mangoe seeds start to sprout, lots of mandarins, frangipani plant blooms all over.

सितंबर-लोग जानते हैं कि जब अपने सितंबर mangoe बीज प्रशस्त आरंभ करने, बहुतबडी संख्या में हिचक, फ्रैंगीपानी सड़ संयंत्र पूरे ।

Vula Vakaviti Okosita (Fijian Month: October)

Okosita – Vulaisenidrala, Vulaikawakawa

Vula draki veilecayaki. E vanua, tei na yabaki levu kei na kumala ni siga ni sucu. Keli na veiwa, tei. Se na drala kei na misimisi. Vua na tiri, matua na tarawau kei na ivi. Siki na kai ni waidranu.

Mai wai, gauna ni kuita. Qolivi na vaya, matu. Vakaluveni na kasala (kerakera) kei na senikawakawa. Veibalati na vonu.

October - people know its October when there is Octopus, lots of fish in the sea, mangrove swap tends to increase and move outwards to sea.

अक्तूबर-अक्तूबर को अपनी जनता जानती है जब समुद्रीय जीव, बहुतबडी संख्या में समुद्र में मछली में वृद्धि करने के लिए कच्छ वनस्पति मार निकलें आरे से समुद्र और प्रस्ताव करता हूं ।